Evropska komisija će de facto ublažiti zabranu korištenja motora s unutrašnjim sagorijevanjem u Evropskoj uniji od 2035. godine, zahtijevajući od proizvođača automobila da smanje emisije za 90 posto umjesto prvobitnih 100 posto.
Ova promjena praktično označava kraj zabrane, dajući ogromnu pobjedu strankama desnog centra i automobilskom sektoru nakon mjeseci intenzivnog lobiranja, piše Politico.
Prema dogovoru, koji je još u pregovorima, proizvođačima će biti dopuštena prodaja plug-in hibrida i tzv. “range extendera” nakon 2035. godine. Međutim, te fleksibilnosti bit će vezane za obavezu proizvođača da nadoknade dodatnih deset posto emisija korištenjem zelenog čelika i alternativnih goriva. O načinu funkcioniranja tih kompenzacija i procenata goriva ili čelika koji će se morati koristiti u proizvodnji još se pregovara.
Automobilska industrija tvrdi da ih zakon o zabrani prodaje novih vozila koja emitiraju CO2, dovodi u nepovoljan položaj i čini ih manje konkurentnim u odnosu na kineske kompanije koje su ispred njih u razvoju električnih vozila. Proizvođači se suočavaju i s dodatnim pritiscima zbog trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump te zbog slabije prodaje kod kuće.
Zagovornici klimatske politike kažu da Komisija mora ostati dosljedna.
– EU kupuje vrijeme dok je nova utakmica već počela. Svaki euro uložen u plug-in hibride je euro manje za električna vozila, dok Kina sve više odmiče – rekao je William Todts, izvršni direktor ekološke organizacije Transport & Environment.
Dogovor odražava izjavu Manfreda Webera, šefa Evropske narodne stranke, koji je 11. decembra za njemačke medije rekao da je zabrana motora s unutrašnjim sagorijevanjem poništena, jer je cilj smanjenja emisija CO2 od 100 posto do 2035. sveden na samo 90 posto.
Financial Times je prvi izvijestio o brojkama. Pojavljuju se novi detalji o tome koji će pogonski sistemi biti dopušteni nakon 2035. Prema trenutnom planu, “range extenderi”, mali motori s unutrašnjim sagorijevanjem koji produžavaju domet baterija, računat će se kao veće smanjenje emisija od plug-in hibrida, koji imaju i motor s unutrašnjim sagorijevanjem i električni motor.
Suštinski, šema bi davala proizvođačima više emisijskih kredita za “range extendere” nego za plug-in hibride, jer oni emituju manje CO2, rekla su dva zvaničnika.
Reforma 2035. dio je šireg paketa za automobilsku industriju koji Komisija predstavlja u utorak, a posebna inicijativa fokusirat će se na poticanje proizvodnje malih električnih vozila, što je zahtjev koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen iznijela u svom govoru o stanju Unije u septembru.
Nacrt predstavlja prvi korak u dugom i politički osjetljivom procesu donošenja zakona. Sada ide u Evropski parlament i u glavne gradove EU, gdje političke grupe ostaju podijeljene oko toga koliko daleko Komisija treba ići u spašavanju automobilskog sektora.
(FENA) D. V.
