Nakon burnih rasprava i niza spekulacija koje su se pojavile u medijima, direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić poručuje da ovaj ambiciozni infrastrukturni projekat nije šarena laž, već da ide naprijed da se radi u skladu s najvišim stručnim i aeronautičkim standardima.
– Ne radimo ništa napamet. Svi naši koraci temelje se na stručno izrađenim elaboratima i aeronautičkoj studiji koju je izradila renomirana italijanska kuća, a koju su verifikovale nadležne agencije BHANSA i BHDCA. Na osnovu te studije imamo idejni projekat koji predviđa dužinu pistu od 1800 metara u prvoj fazi – kategorija 4C, što znači da može primati mlazne avione – te produžiti stazu do 2100 metara u drugoj fazi, rekao je Hadžić u razgovoru za Fenu.
Prema njegovim riječima, projekat Aerodroma Bihać dobio je pravosnažnu urbanističku saglasnost, dok se do jula ove godine očekuje građevinska dozvola, nakon čega će uslijediti raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova.
– Aerodrom Bihać nije šarena laža. Moramo se vratiti u 2022. godinu kada smo morali izraditi aeronautičku studiju, bez koje ovaj projekat ne bi mogao ni postojati. Na osnovu te studije definisane su dvije faze: prva – pista od 1800 metara, širina 45 metara plus ramena, ukupno 60 metara, te druga faza – pista od 2100 metara sa pomjerenim pragom, što efektivno znači 2075 metara, pojasnio je Hadžić.
Dodao je kako je bilo opstrukcija od strane određenih agencija za koje se smatra da Bihaću nije potreban aerodrom za mlazne avione, već isključivo za turbo-propelere. Ne, uz podršku tadašnjih i sadašnjih političkih struktura i prilagođavanje elaborata, JP Aerodrom Bihać odlučio je da se za rješenje koje će omogućiti prihvat mlaznih aviona.
Posebno je istakao problem sa BHANSA-om, koji može postati ključna prepreka za realizaciju.
– BHANSA je dužna implementirati 9 miliona eura u ovaj projekat, ali trenutno postoji blokada u vezi s međunarodnim presudom o dugom entitetu RS. Ako se ta situacija ne riješi, projekat može biti ozbiljno ugrožen. Pozivam sve političke aktere da učine sve kako bi se taj dug što prije izmirio, apeluje Hadžić.
Govoreći o špekulacijama koje su se pojavile na pojedinim portalima u vezi s kapacitetom staze, Hadžić je rekao da bihačka pista nije pravljena za dva sporna aviona, već za cijeli niz letjelica – od Embraer serije 170 do 195, preko Bombardiere, Boeinga 737 nove generacije, pa do i Airbusa 3 modela 23.01.
– Uostalom, ako sumnjam, neka pogleda aerodrom na grčkom ostrvu Skiathos gdje je pista 1610 metara, a slijeću Airbus 321neo i Boeing 737 Max, naručio je Hadžić.
Podsjetio je i da četiri postojeća aerodroma u BiH imaju dužinu pista do 2000 metara, ali su ti aerodromi građeni u bivšoj Jugoslaviji. Danas, pod strogim standardima, takve piste ne bi dobile dozvole za prijem određenih letjelica.
– Naš cilj nije let preko okeana. Cilj je povezivanje Bihaće sa evropskim destinacijama na radijusu do 1500 kilometara – Istanbul, Kopenhagen, Madrid… Za to nam ova pista u prvoj fazi potpuno odgovara, rekao je Hadžić.
Na kraju, direktor JP Aerodrom Bihać je istakao kako su sve potrebne pripreme za dobijanje građevinskih dozvola već završene i da nema razloga da se dozvola ne izda do jula.
(FENA) DJ
