Konferencija ‘Mjere i strategije za poboljšanje kvaliteta zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine’ održana je u Sarajevu 6. i 7. novembra, u organizaciji Švedske agencije za zaštitu okoliša (EPA).
Dvodnevni događaj imao je za cilj razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse u oblasti unaprjeđenja kvaliteta zraka te jačanje saradnje domaćih institucija, međunarodnih organizacija, kantonalnih i federalnih vlasti, akademske zajednice i stručnjaka iz oblasti okoliša.
Konferenciju je otvorio Kristian Silver iz Švedske agencije za zaštitu okoliša te naglasio važnost zajedničkog i sistemskog pristupa u borbi protiv zagađenja zraka. Prva sesija bila je posvećena izvještaju ‘Strategije i mjere za poboljšanje kvaliteta zraka“, koji je prezentirao Silver. Izvještaj daje sveobuhvatan pregled sektorskih mjera, od grijanja i transporta do industrije, i uključuje praktične primjere iz regije poput zamjene tradicionalnih sistema grijanja toplotnim pumpama i modernizacije javnog prijevoza. U prezentaciji je istaknuta i važnost komunikacije i podizanja svijesti, uz prikaz primjera regionalnih kampanja iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.
Drugu sesiju, ‘Stanje kvaliteta zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući monitoring kvaliteta zraka’, predstavio je Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Istakao je napredak ostvaren novim Zakonom o zaštiti zraka, ali i činjenicu da industrija, transport i kućna ložišta i dalje predstavljaju glavne izvore zagađenja.
– Kvalitet zraka u našim gradovima zavisi od više faktora – geografskih, antropogenih i infrastrukturnih. Zagađenje zraka nije samo tehničko, već i društveno pitanje a zahtijeva planiranje, ulaganja i odgovornost na svim nivoima vlasti, naglasio je Krečinić.
Krečinić je upozorio i na ozbiljnost situacije u Bosni i Hercegovini, kad je riječ o kvaliteti zraka. Već na početku sezone grijanja, na nekim lokacijama s visokim nivoom zagađenja, zabilježene su koncentracije SO₂ slične onima tokom poznatog londonskog smoga iz 1952. godine.
Posebna sesija bila je posvećena temi ‘Kvalitet zraka u Zeničko-dobojskom kantonu – Akcioni plan zaštite zraka i interventne mjere u slučaju prekoračenja’, koju je prezentirao Halim Prcanović. Razmijenjena su i iskustva Tuzlanskog i Kantona Sarajevo, koji spadaju među najugroženije regije u Federaciji BiH.
Na panel diskusiji ‘Izazovi i odluke – perspektive donosilaca politika’ učestvovala je ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Anela Ajšić, ministar prostornog uređenja, prometa, komunikacija i zaštite okoliša ZDK Adnan Šabani te Zijada Krvavac, pomoćnica ministra u Centru za upravljanje kvalitetom zraka Kantona Sarajevo.
Govoreći o aktuelnim projektima, ministar Šabani je istakao Projekt poboljšanja kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini, finansiran putem zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u ukupnom iznosu 46,1 miliona eura, od čega je 8 miliona eura namijenjeno Zeničko-dobojskom kantonu.
– Ovo je strateški projekt koji će omogućiti modernizaciju sistema za praćenje kvalitete zraka, kao i konkretne intervencije na terenu – od zamjene sistema grijanja do energetske obnove domaćinstava. Ponosni smo što je naš kanton među prvim partnerima u realizaciji tog projekta. Naš cilj je dugoročno smanjenje emisija i stvaranje zdravijeg okruženja za građane, izjavio je Šabani.
Ministrica Ajšić je istakla ulaganja od 40 miliona KM u projekte vezane za kvalitet zraka u Tuzlanskom kantonu te investicije finansirane iz sredstava IBRD-a, koje obuhvataju rekonstrukciju 170 javnih objekata u svrhu energetske efikasnosti i grijanja. Također je naglasila potrebu za većim brojem ekoloških inspektora.
Pomoćnica ministra Krvavac naglasila je važnost sankcionisanja onih koji ne poštuju Zakon o zaštiti zraka te se suglasila s potrebom jačanja inspekcijskih kapaciteta. Istakla je i značaj kontinuirane međunarodne saradnje u oblasti okoliša, kako kroz multilateralne organizacije, tako i bilateralno poput saradnje sa Švedskom.
Iskustva EU i praktični alati za upravljanje kvalitetom zraka
Drugog dana konferencije, učesnici su informirani o alatima i pristupima koji se koriste u državama članicama Evropske unije. Paneli i radionice obuhvatili su ‘Planovi kvaliteta zraka – opći zahtjevi prema EU Direktivi o kvalitetu zraka’ (Christian Nagl, UBA Beč), ‘Kodeks dobre prakse za gradove’ (Silvia Moroni, AMAT Milano), ‘Kako odabrati prave mjere – princip u četiri koraka’ (Henrik Larsson, Švedska agencija za zaštitu okoliša), ‘Podaci o kvaliteti zraka iz općina kroz inicijativu Clean Air Regions’ (Peter Vajda i Daniel Theuer, Energetska zajednica, Beč), ‘Korištenje inventara emisija za odabir pravih mjera’ (Daniel Montecinos, Švedski meteorološki i hidrometeorološki institut), ‘Praktična primjena Registra emisija i informacionog sistema o zagađivačima u Kantonu Sarajevo’ (Ismar Jamaković, Ceteor/UNDP Sarajevo), ‘Implementacija interventnih mjera tokom epizoda zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo’ (Tim za provedbu interventnih mjera, Kanton Sarajevo).
Posebna sesija ‘Uticaj zagađenja zraka na zdravlje djece’, koju je organizirao UNICEF Bosna i Hercegovina a predstavila Amila Madžak, skrenula je pažnju na potrebu jačanja javnih politika usmjerenih na zaštitu najmlađih i najosjetljivijih grupa od posljedica zagađenja zraka.
Konferencija je zaključena naglašavanjem važnosti zajedničkog djelovanja, transparentnosti i kontinuiranog dijaloga između institucija, stručnjaka i javnosti.
Učesnici su suglasni da su promjene u ponašanju, kako institucija tako i građana, zajedno s većim ulaganjima vlada u borbu protiv zagađenja zraka, od ključnog značaja.
Zaključeno je da poboljšanje kvalitete zraka nije izolovan projekt, već stalan proces koji zahtijeva sistemsku saradnju, strateško planiranje i kontinuirana ulaganja. Svaka provedena mjera, od modernizacije sistema grijanja do edukacije građana, predstavlja korak ka čistijem zraku, zdravijem okolišu i održivijoj budućnosti.
(FENA) E. F.
