Kombinacija emocionalnih impulsa, marketinškog pritiska i osjećaja da je “prava prilika samo danas” često dovodi do pretjerane i impulzivne potrošnje.
Crni petak kod mnogih izaziva val uzbuđenja i strah od propuštanja, što lako zamagli procjenu i potakne kupovinu stvari koje nam zapravo ne trebaju.
Kombinacija emocionalnih impulsa, marketinškog pritiska i osjećaja da je “prava prilika samo danas” često dovodi do pretjerane i impulzivne potrošnje, kazala je u razgovoru za Fenu psihologinja Antonija Šudić Leko.
“Crni petak aktivira vrlo snažne psihološke mehanizme poput osjećaja hitnosti, straha od propuštanja i uzbuđenja zbog potencijalne ‘povoljne prilike’, i mozak tada radi brže, ali ne nužno pametnije. Također, aktivira se dopaminski sistem nagrade, gdje samo iščekivanje kupovine pojačava uzbuđenje, što privremeno podiže raspoloženje. Iz tog razloga ljudi se mogu osjećati bolje i prije nego što krenu u kupovinu na Crni petak, što može rezultirati većom kupovinom na taj dan zbog mnoštva podražaja, jakih emocija i manje racionalne kontrole”, kazala je Šudić Leko.
Iako se u našoj zemlji, prema riječima ombudsmana za zaštitu potrošača BiH Saše Marića, na Crni petak uglavnom radi o skromnim sniženjima, Šudić Leko navodi kako nas na kupovinu tog dana “tjeraju” čak i mali popusti koji izgledaju vrjednije ako su dostupni “samo danas”.
“Također, prisutan je i društveni pritisak – znamo da ‘svi nešto kupuju’, a taj osjećaj pripadnosti pojačava želju da i mi učestvujemo, pogotovo ako se krećemo u većem društvu gdje se danima ranije razgovara o sniženjima. Osim toga, marketing nas danima priprema da je Crni petak dan za kupovinu, što i sami možete primijetiti jer gdje god da se okrenemo – tu je reklama za taj dan. Kod nekih ljudi kupovina je način smanjenja stresa ili nagrađivanja sebe, bez obzira na popust. Drugim riječima, kupujemo više zato što je ‘prilika’, a ne zato što je cijena stvarno posebna”, pojasnila je psihologinja.
Dodala je da je razlog kupovine stvari koje i nisu toliko snižene, a koje nam zapravo ne trebaju, kombinacija kognitivnih iskrivljenja i emocionalnih impulsa.
“Već spomenuti strah od propuštanja (FOMO) uzrokuje da osoba precjenjuje potencijalnu ‘štetu’ ako sada ne kupi. Također, prisutna je i averzija prema gubitku, pa nam i mali popust djeluje kao nešto što ne smijemo propustiti, dok iluzija racionalnosti stvara osjećaj da donosimo pametnu odluku. U pozadini je zapravo jedna rečenica koju rijetko izgovorimo, ali je svi ponekad osjećamo: ‘Kad je akcija, osjećam da imam dozvolu da potrošim'”, istakla je Šudić Leko.
Naglasila je kako Crni petak može pogoršati finansijski stres i osjećaj krivice nakon kupovine.
“Nakon početnog uzbuđenja i dobrog raspoloženja često slijedi pad, a kod nekih i snažan osjećaj krivice, srama ili brige oko novca. Najrizičnije je kada je impulzivna kupovina način regulacije negativnih emocija, jer tada kratko olakšanje prelazi u dugoročni stres. Ako je osoba već pod finansijskim pritiskom, Crni petak može biti okidač za još veći osjećaj preopterećenosti i neuspjeha”, navela je Šudić Leko.
Dodala je da postoje i dugoročne psihološke posljedice impulzivne kupovine, jer se osoba može naviknuti da emocionalno stanje reguliše kroz potrošnju, gdje kupovina postaje glavni način nošenja sa stresom.
“Tako dolazi i do povećane tolerancije na impuls, pa se s vremenom kupuje sve lakše i brže, što naravno dovodi do finansijskog stresa koji može biti povezan s tjeskobom, napetošću i izbjegavanjem uvida u vlastite finansije. Ako se obrazac ne prekine, impulzivna kupovina može postati automatska reakcija na svaki oblik stresa ili dosade. Normalno je da na Crni petak poželimo nešto kupiti, jer popusti stvaraju osjećaj prilike i uzbuđenja. Ipak, sve navedeno lako može zamagliti procjenu, pa završimo s nečim što nam ne treba ili što optereti budžet, i zato je važno usporiti, provjeriti treba li nam to stvarno i kupovati svjesno, a ne impulzivno”, kazala je Šudić Leko.
Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić upozorio je uoči Crnog petka na različite zamke poput lažnih popusta i lažnih online trgovina, istakavši da su popusti u Bosni i Hercegovini znatno skromniji u odnosu na druge zemlje.
“Na Crni petak uobičajeno je da su popusti u prosjeku 60 posto i više, najniži popusti su oko 30 do 40 posto, a znaju ići i do rijetkih 90 posto, što se kupcima koji čekaju ponekad i po 24 do 48 sati u redovima može isplatiti. U BiH popusti su skromniji i slični onima koji se nude tokom cijele godine, u rasponu od 10 do 30 posto, s vrlo malim brojem popusta iznad 50 posto”, istakao je Marić.
Posebno je upozorio na lažne online trgovine, te naveo da potrošači moraju biti svjesni da kupovina putem društvenih mreža, zbog neizdavanja računa i nemogućnosti reklamacije, predstavlja veliki rizik bez obzira na popuste.
Upozorio je i na još jednu čestu zamku koja se odnosi na akcije tipa “Kupite 1, dobijete 2”, napominjući da ti paketi često uključuju nepotrebne dodatke koji povećavaju ukupnu cijenu za potrošača, zbog čega je važno razmisliti – koliko god nešto bilo na “super popustu”, treba li nam zaista tolika količina.
Potrošačima se, uoči Crnog petka, savjetuje da naprave listu onoga što im zaista treba, odrede maksimalan iznos potrošnje i drže ga se, da prate cijene tokom oktobra i novembra, te da kupuju samo od poznatih i ovlaštenih trgovaca.
(tuzlanski.ba)
