U organizaciji Udruženja „Reis Mehmed Džemaludin Čaušević“, a povodom obilježavanja 34. godišnjice osnivanja 511. slavne brdske brigade, u Bosanskoj Krupi održana je promocija knjige „Iz tame logora“ autora prof. dr. Fikreta Midžića.
Nastala na osnovu autentičnih sjećanja logoraša Sabida Alijagića, knjiga “Iz tame logora” govori o stradanju civilnog stanovništva Bosanske Krupe tokom rata (1992–1995). I upravo činjenica da je djelo zasnovano na ličnom iskustvu čovjeka koji je preživio logor, ističe prof. dr. Emin Mesić, samom djelu daje posebnu težinu i vrijednost.
„Knjiga ‘Iz tame logora’ nastavak je onoga što je u kulturološkom smislu za Bosansku Krupu učinio prof. dr. Fikret Midžić. Knjiga ima višestruko značenje – ona predstavlja jedan trajni dokument, svjedočenje o dramaturgiji genocida, torture nad stanovništvom Bosanske Krupe od strane srpskih agresora u periodu od 1992. do 1995. godine. Pritom, ispovijest Alijagića o iskustvu logora tu dimenziju ratnog narativa udvostručuje, jer upravo kroz tu ispovijest knjiga govori daleko više od mnogih drugih dosadašnjih kazivanja o tome kako je trajala i kako se razvijala genealogija genocida, odnosno ratnog stradanja i torture stanovništva općine Bosanska Krupa u periodu 1992–1995. godine“, kazao je Mesić.
Da knjiga „Iz tame logora“, upravo kroz oslanjanje na individualno iskustvo i svjedočenje, ima značajno mjesto u dokumentovanju ratnih stradanja i očuvanju kulture sjećanja, ističe i Husnija Avdagić, predsjednik Udruženja „Reis Mehmed Džemaludin Čaušević“, koje je izdavač knjige.
„Udruženje ‘Reis Čaušević’ dugo godina sarađuje s prof. dr. Midžićem i ovo je već peta ili šesta knjiga koju zajedno izdajemo. Stradanje koje je prikazano knjigom odnosi se na stradanje civila, građana koji nisu bili u oružanim snagama, nego su zatečeni u svojim kućama i odvođeni u zatvore, logore i tamo mučeni. Veliki broj njih nije se vratio svojim kućama i porodicama. Jedan vrlo mali broj je preživio, među njima i Sabid Alijagić, a njegovo svjedočenje je potvrda da je i na našem području bilo značajno stradanje stanovništva. Knjiga sadrži sve elemente koji su potrebni da se potpuno rasvijetle ti događaji od 1992. do 1995. i da se imenuju ljudi koji su počinili te zločine“, rekao je Avdagić.
U tom smislu, „Iz tame logora“ nije samo knjiga o jednom čovjeku i njegovom iskustvu. Ona je zapis o vremenu, ljudima i događajima koje je važno sačuvati od zaborava. Lično svjedočenje Sabida Alijagića, sada inkorporirano u knjigu, tako postaje dio šire kulture sjećanja Bosanske Krupe – kulture koja počiva na čuvanju činjenica, imena i iskustava žrtava i njihovom prenošenju na generacije koje dolaze.
Jer kultura sjećanja ne podrazumijeva samo prisjećanje na ono što se dogodilo, već i odgovornost da se o tome govori, piše i svjedoči. Odlaskom svjedoka ne smiju otići i njihova svjedočenja, jer sjećanje nije samo pogled u prošlost – ono je odgovornost prema budućnosti.
Azra Ičanović / RadioBK
