Intenzivirana kupovina hrane, poklona i osnovnih potrepština, ali i češće zaduživanje građana, obilježavaju potrošačke navike u Bosni i Hercegovini tokom praznika i godišnjih odmora, pokazuju podaci i ocjene predstavnika udruženja potrošača i sindikata trgovine.
Potrošačke navike u BiH značajno se mijenjaju u periodima praznika i odmora. Iako je kupovna moć ograničena, društvena očekivanja i tradicija snažno utječu na ponašanje potrošača.
Tokom praznika raste potrošnja na hranu, naročito na meso, kolače, pića i tradicionalne specijalitete, a građani često kupuju više nego inače, čak i uz zaduživanje. Kupovina poklona za djecu i bližnje ostaje važna, ali se sve češće biraju praktični i jeftiniji darovi. Dio budžeta izdvaja se i za ukrase i sitnice koje stvaraju prazničnu atmosferu.
Iako praznici i godišnji odmori donose povećanu potrošnju, ona je, prema ocjenama sagovornika, uglavnom kratkoročna i praćena štednjom u drugim periodima godine.
Podaci Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine potvrđuju rast prometa u maloprodaji u glavnom prazničnom mjesecu. Prema indeksu prometa trgovine na malo, ukupan promet u BiH u decembru 2025. godine, posmatran u tekućim cijenama, porastao je za 4,3 posto u odnosu na novembar iste godine.
Rast je ostvaren u trgovini prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) za 2,7 posto, te neprehrambenim proizvodima za 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupni indeks prometa trgovine na malo u decembru 2025. godine zabilježio je nominalni rast od 56,5 posto, dok je realni rast iznosio 48,4 posto u odnosu na baznu 2021. godinu.
Predsjednica Udruženja potrošača “Potrošač” iz Kaknja Ferida Kulović u razgovoru za Fenu ocjenjuje da potrošači u BiH tokom praznika i godišnjih odmora pokazuju, kako navodi, “lijepe potrošačke navike”.
– Svi potrošači imaju veliko srce, to je svojstvo stanovništva Bosne i Hercegovine. Oni vole poklanjati i obradovati svoje najmilije. Sve što uspiju uštedjeti tokom godine ostave za praznike. U tom periodu prodavnice su pune i vidi se pozitivna navika da se kupuju stvari kako bi se obradovali najbliži – kazala je Kulović.
Dodaje da građani često kupuju i sitnice, koriste akcije i povoljnije ponude, kojih je u prazničnom periodu više, te da potrošači generalno više novca troše tokom praznika i godišnjih odmora.
S druge strane, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” iz Mostara Marin Bago naglašava da obim potrošnje u velikoj mjeri zavisi od pojedinačnog finansijskog statusa.
– Neko ko ima solidne plaće, primanja ili vlastiti biznis generalno troši više od ljudi koji spajaju kraj s krajem. Ako neko jedva pokriva osnovne troškove, teško može odrediti dan da potroši više. To sigurno nisu veliki iznosi – naveo je Bago.
Podsjeća da dvije prosječne plaće u BiH ne mogu pokriti iznos potrošačke korpe, što, kako kaže, pokazuje da porodice sa dvoje zaposlenih i djecom teško mogu izdvojiti sredstva za dodatnu potrošnju.
– Kada nešto kupimo bolje ili skuplje, to znači da se dodatno zadužujemo ili se odričemo nečega trećeg što je također neophodno. Imamo slučajeve da neko kupi kvalitetniju hranu ili ljepši komad odjeće, ali zapostavi druge bitne potrebe. Kod nas je pravilo da se uvijek nečega odreknemo ako kupimo nešto bolje – upozorio je Bago.
Ukazao je i na nedostatak preciznih podataka o potrošnji turista u odnosu na domaće stanovništvo, ističući da bi takvi podaci bili korisni, ali da se u BiH uglavnom barata procjenama.
Na pojačanu kupovinu uoči praznika ukazuje i Mersiha Beširović iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, navodeći da radnici bilježe značajan rast prometa u tim periodima.
– Građani u BiH već su navikli da žive na kredit. Za razliku od zapadne Evrope, ovdje se krediti uzimaju i za osnovne životne potrebe, a pretpraznična kupovina je vrlo često kupovina na kredit. Ona je zaista pojačana i dodatno stvara pritisak na radnike u trgovini – kazala je Beširović.
Govoreći o potrošnji tokom godišnjih odmora, istaknula je da je ona usko vezana za dolazak državljana BiH koji žive i rade u inozemstvu.
– Kupovina je pojačana u periodima kada naši ljudi iz dijaspore dolaze u BiH, posebno tokom narodnih praznika kada su slobodni. Tada raste promet, što su uočili i radnici u trgovini i ugostiteljstvu – navela je Beširović.
Sagovornici smatraju da tradicija i društvena očekivanja imaju snažan utjecaj na potrošnju, te da se građani trude osigurati bogatu trpezu i priuštiti odmor, čak i kada to znači dodatno opterećenje kućnog budžeta i odricanje u drugim segmentima potrošnje.
(FENA) D. J.
