Iako globalna ekonomija formalno još ne ulazi u recesiju, sve više signala ukazuje na rastući rizik.
Za Bosnu i Hercegovinu to bi moglo značiti novi talas ekonomskog pritiska – od skupljih energenata i hrane do usporavanja rasta plata i zapošljavanja. Ključna poruka vodećih institucija i ekonomista je ista: svijet ulazi u period sporog rasta, ali sa ozbiljnim “okidačima” koji bi mogli gurnuti ekonomije u pad.
Globalna ekonomija usporava – ali problem su rizici
Prema najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) globalni rast u 2026. godini procjenjuje se na oko 3,3%, što je stabilno, ali i dalje ispod dugoročnih prosjeka.
Sličnu sliku daju i Ujedinjene nacije koje procjenjuju rast od oko 2,7%, uz upozorenje na slabljenje trgovine i investicija.
Kako navodi World Economic Forum čak 72% glavnih ekonomista očekuje pogoršanje globalnih uslova zbog trgovinskih poremećaja, rasta duga i geopolitičkih tenzija.
Šta bi moglo izazvati recesiju?
1. Energetski šok i rast cijena nafte
Jedan od najvećih trenutnih rizika dolazi iz rasta cijena energije, povezanog s geopolitičkim sukobima. Aktuelne tenzije na Bliskom istoku dodatno povećavaju pritisak na cijene nafte i gasa na globalnom tržištu.
Ekonomista Mohamed El-Erianupozorava da rast cijena nafte “gura inflaciju i smanjuje kupovnu moć”, što može dovesti do pada potrošnje i rasta nezaposlenosti.
Glavni ekonomista Moody’s Analytics Mark Zandi upozorava da bi recesija mogla biti “teško izbježna” ako visoke cijene energije potraju.
2. Inflacija i visoke kamatne stope
Inflacija i dalje ostaje iznad ciljeva centralnih banaka, što znači da kamatne stope ostaju visoke.
To poskupljuje kredite, smanjuje investicije i usporava tržište rada – kombinacija koja često vodi ka recesiji.
3. Slabljenje globalne trgovine
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) upozorava da bi rast trgovine mogao dodatno pasti, posebno ako energenti ostanu skupi i ako se nastave geopolitičke tenzije.
4. Geopolitički rizici
World Economic Forum ističe geopolitičke sukobe kao jedan od najvećih globalnih rizika što može izazvati lančane reakcije – od poremećaja u snabdijevanju do rasta cijena.
Kolika je vjerovatnoća recesije?
Procjene velikih finansijskih institucija pokazuju rast rizika:
- JPMorgan: oko 40%
- Moody’s Analytics: blizu 50% u slučaju energetskog šoka
- Mohamed El-Erian: oko 35%
Drugim riječima – recesija nije sigurna, ali je postala realna mogućnost..
Kako se globalni rizici prelijevaju na BiH?
Bosna i Hercegovina je snažno vezana za vanjska tržišta, posebno EU.
Najvažniji kanali utjecaja su:
- pad izvoza
- manje doznaka iz inostranstva
- rast cijena energije i hrane
Prema IMF-u rast ekonomije BiH u 2025. bio je oko 2,4%.
Istovremeno, Centralna banka BiH navodi da je inflacija bila oko 4%, uz snažan rast cijena hrane i energije.
Šta to znači za cijene i plate u BiH?
Ako se globalni rizici ostvare:
Cijene
- mogu ponovo rasti (posebno hrana i energija)
- inflacija ostaje uvezena
Plate
- nominalno mogu rasti
- ali realna kupovna moć stagnira ili pada
Tržište rada
- pritisak na izvozne sektore
- moguće usporavanje zapošljavanja
Šta očekivati?
Globalna ekonomija još raste, ali sve više zavisi od faktora koji se teško kontrolišu – energije, geopolitike i inflacije, pri čemu aktuelne tenzije na Bliskom istoku dodatno povećavaju neizvjesnost na tržištima.
Zbog toga ekonomisti upozoravaju da svijet ulazi u period povećanog rizika, u kojem jedan ozbiljan šok može pokrenuti recesiju.
Za Bosnu i Hercegovinu to znači da ključne promjene neće nastati lokalno – nego će, kao i do sada, doći izvana.
(N1)
