Kako se približava zima, tako se za vozače povećava opasnost od nesreća u kojima sudjeluju divlje životinje. Treba biti na oprezu i prilagoditi brzinu uslovima na cesti, pogotovo u nenaseljenim mjestima. Ako putujete u Krajinu, vidjet ćete znak sa siluetom mrkog medvjeda postavljen na magistralnoj cesti Bihać – Bosanski Petrovac.
Mnoge divlje životinje posebno su aktivne u večernjim ili ranim jutarnjim satima. No, duža razdoblja sumraka s lošijom vidljivošću zahtijevaju veću pažnju sudionika u saobraćaju.
Susret sa životinjama često se dešava na nenaseljenim putevima uz livade, polja i šumska područja. Ali čak i na cestama prigradskih naselja znaju se pojaviti lisice, zečevi, kune, divlje svinje i druge životinje, pa je i tamo potreban oprez, barem na cestama bez zgrada i uz zelene površine.
Foto: ADAC
Lisice, srne, zečevi, medvjedi, vukovi, divlje svinje…
Kada se divlja životinja sudari s automobilom u pokretu, oslobađa se mnogo energije. Sila udarca je znatno veća. Zbog eksponencijalnog porasta ovisno o brzini vožnje, masa srne od oko 25 kilograma postane oko 850 kilograma kada se sudari s automobilom koji se kreće brzinom od 60 km/h.
Tako i druge veće životinje mogu uslijed sudara udariti u haubu, a tijelo životinje tada po inerciji klizne u vjetrobransko staklo, s vjerojatnoćom da će ga probiti. Ta sila je dovoljna da uzrokuje da pokretna masa životinje stigne na zadnje sjedište ili prtljažnik, s posljedicama za putnike u vozilu.
Iako nećemo često vidjeti znakove koji upozoravaju na divlje životinje koje prelaze cestu, ali tamo gdje ih uočimo svakako treba shvatiti ozbiljno. Lisice, srne, zečevi, medvjedi, vukovi, divlje svinje ili druge životinje iznenada se pojavljuju često s obje strane ceste. Brzinu bi trebalo prilagoditi u zimskim uslovima kako bi se lakše mogli zaustaviti unutar udaljenosti osvijetljene prednjim svjetlima. Saobraćajni propisi svakako nalažu da brzinu i način vožnje uvijek moramo prilagoditi vidljivosti i vremenskim uslovima.
Foto: ADAC
Kako bismo trebali reagovati?
Kočenje i korištenje trube pomažu kada se divlje životinje poput srne ili divlje svinje pojave ispred vozila u snopu prednjih svjetala. Ukratko, to ih može uplašiti. Uvijek je važno imati na umu da životinje putuju u čoporima ili stadima, tako da se mogu očekivati zaostali “članovi”.
Po mraku i bez nadolazećeg vozila iz suprotnog pravca uvijek treba voziti s upaljenim dugim svjetlima. Ako se na rubu ceste pojave svijetle tačke, to mogu biti životinjske oči i trebali biste odmah prigušiti prednja svjetla. Divlje životinje vole se kretati prema izvorima svjetlosti ili se neočekivano zaustavljaju na cesti.
Ako se sudar više ne može izbjeći, zakočite što je jače moguće i držite upravljač čvrsto i u ravnom položaju. Time se smanjuje energija udarca. Nakon nesreće zaustavite automobil, ne gasite svjetla, upalite svjetla za opasnost, obucite sigurnosni prsluk, a zatim osigurajte mjesto nesreće trokutom upozorenja na udaljenosti od najmanje 100 metara. Ako su ljudi ozlijeđeni, nazovite policiju ili hitnu pomoć.
Ni u kojem slučaju ne dirajte divlje životinje koje je udarilo vozilo jer postoji opasnost od bjesnoće. Ako ozlijeđene životinje pobjegnu, zapamtite njihov smjer bijega, to će biti važno lovcima.
Preporučljivo je pametnim telefonom fotografisati mjesto nesreće i životinju, kao i eventualne tragove krvi ili krzna na vozilu. U suštini ni pod kojim okolnostima ne bi trebali uklanjati tragove nesreće prije nego što se nesreća evidentira. Dokaz je važan ako se šteta isplaćuje preko osiguravatelja, kojeg treba odmah obavijestiti. Štete od divljih životinja pokrivene su kasko osiguranjem ili temeljem druge police osiguranja.
(Klix)
