BiH je u skupini zemalja s najvećim rizikom od depopulacije u Evropi, što može dovesti do gubitka čitavih lokalnih zajednica i ekonomskog urušavanja manjih općina.
Bosna i Hercegovina godišnje gubi oko 25.000 stanovnika, najviše mladih koji se odlučuju iseliti iz države, navedeno je u dokumentu “Okvir saradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda za period od 2026. do 2030.”, koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Naglašeno je da nizak natalitet, starenje i visoka stopa iseljavanja stanovništva potkopavaju održivu budućnost BiH.
Iseljavanje, radne migracije, starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, do 2050. radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68% u 2020. na 58%. Stopa nataliteta u BiH je među najnižima u regiji, a stopa fertiliteta (broj djece po ženi) iznosi svega 1,25, daleko ispod nivoa potrebnog za zamjenu stanovništva (2,1). Prosječna starost stanovništva je 43 godine, što BiH svrstava među najstarije zemlje u jugoistočnoj Evropi, piše Vecernji.ba.
Depopulacija ruralnih područja
Kako bi odgovorila na nedostatak radne snage i vještina, BiH je povećala prijem radnika migranata, uglavnom iz Srbije, Kine, Turske i Južne Azije, što je jedan od trendova širom Evrope. Poslodavci su odgovorni za zapošljavanje, integraciju i zaštitu radnika migranata, ali procesi su složeni i skupi, a standardi rada slabo se provode i nadgledaju.
Analiza tržišta rada pokazala je da bi dvije trećine poslodavaca zapošljavale migrante uz snažnije usluge zapošljavanja i podrške integraciji. BiH se suočava s dubokim strukturnim izazovima, uključujući neučinkovita tržišta, nisku stopu učešća u radnoj snazi, posebno među ženama, mladima i osobama s invaliditetom, te ograničen pristup finansijama i oslanjanje na mali broj izvoznika kako bi se zadovoljile potrebe za hranom.
Politička nestabilnost i značajan obim “sive ekonomije” stoje na putu tranzicije prema tržišnoj ekonomiji, dok nedovoljna štednja i ulaganja uskraćuju kapital i tehnologiju potrebne za konkurentnost zemlje. Ti problemi doprinose depopulaciji ruralnih područja, iseljavanju iz zemlje, pogoršavajući probleme tržišta rada kao što su niska stopa učešća žena i mladih u radnoj snazi, nezaposlenost mladih, neusklađenost vještina i nedostatak radne snage. Kao jedan od prioriteta naveden je razvoj ljudskog kapitala. Postoje značajni izazovi u sistemima obrazovanja i vještina koji doprinose visokoj stopi nezaposlenosti među mladima, posebno ženama.
Rješavanje izazova
U 2023. nezaposlenost mladih iznosila je 27% i 30% za mlade žene. Glavni problemi uključuju nedostatak pristojnih poslova, loš kvalitet obrazovanja i slabu koordinaciju između obrazovnih sistema i tržišta rada, kao i izostanak koordinacije između tehničkog i stručnog obrazovanja i obuke te potreba tržišta rada.
Mnogi mladi suočavaju se s izazovima socijalne zaštite i nedostaju im poticaji da ostanu u školovanju, što rezultira ciklusom niskih očekivanja, povećanom stopom iseljavanja i ograničenim razvojem vještina. Žene, koje sada čine većinu diplomiranih u određenim oblastima STEM-a, i dalje su u velikoj mjeri nedovoljno zastupljene u kasnijem zapošljavanju, zbog nedostatka fleksibilnih uslova rada, u kombinaciji s društvenim normama.
Mladi u BiH suočeni su s ograničenim mogućnostima zapošljavanja, korupcijom i zastarjelim obrazovnim sistemom koji ih ostavlja nespremnima za tržište rada. Nedovoljna zdravstvena zaštita, nepristupačno stanovanje, loša infrastruktura, zagađenje i politička dinamika stvaraju nesigurnost, tjerajući mnoge da traže prilike u inostranstvu. Mala i srednja preduzeća, kao dominantna u strukturi zapošljavanja u privatnom sektoru, ograničena su niskom produktivnošću, ograničenom inovativnošću i neadekvatnim pristupom uslugama podrške kao što su finansije, obuka, mentoring i pristup tehnologijama.
Podrška ženskom preduzetništvu i društvenim preduzećima je ograničena. Poljoprivredno-prehrambeni sistemi suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući rascjepkana zemljišta, starenje stanovništva na farmama, ograničen pristup modernim tehnologijama, finansijama i kvalitetnim inputima. Izazovi vezani za okoliš i energetiku dodatno stoje na putu ekonomskog rasta. BiH ima visok energetski i ugljični intenzitet, s fragmentiranim i neučinkovitim energetskim sektorom kojim dominiraju postojeći akteri.
Takvo stanje sprječava integraciju u regionalna tržišta i odgađa reforme potrebne za rast zelene energije. Degradacija okoliša, neučinkovito upravljanje prirodnim resursima i osjetljivost na klimatske promjene ubrzavaju gubitak bioraznolikosti i ugrožavaju održivi razvoj, posebno u ruralnim područjima, gdje je siromaštvo veće, a infrastruktura i usluge ograničene. Rješavanje ovih ekonomskih, radnih i ekoloških izazova ključno je za modernizaciju, održivi rast, usklađivanje s EU standardima i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
(vecernji.ba)
