Cijene hrane na svjetskom tržištu u oktobru su zabilježile blagi pad, prvenstveno zbog slabije međunarodne potražnje i nižih cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda.
Ipak, šećer je nastavio poskupljivati četvrti mjesec zaredom, a njegova cijena dostigla je najviši nivo od decembra 2024. godine, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane u oktobru je iznosio 133,9 bodova, što je 1,2 posto manje nego u septembru, ali 5,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rekordni nivo iz marta 2022. godine, indeks je niži za 16,4 posto.
U Bosni i Hercegovini proizvodnja žitarica u 2025. godini povećana je na 1,27 miliona tona, u odnosu na 1,21 milion tona godinu ranije. Proizvodnja pšenice dostigla je 296.300 tona, a kukuruza 800.700 tona.
Na svjetskom tržištu cijene žitarica pale su za 4,5 posto u odnosu na septembar.
Pšenica je pojeftinila nakon četiri uzastopna mjeseca rasta, uglavnom zbog slabije potražnje i boljih izgleda za proizvodnju, posebno u Argentini.
Niže su bile i cijene kukuruza, nakon što su u septembru dostigle najviši nivo u posljednje tri godine.
Na njih su uticali žetva u SAD-u i očekivanja veće ponude iz Južne Amerike.
Suprotno tome, cijene riže porasle su za 1,6 posto, dijelom zbog kašnjenja žetve u pojedinim izvoznim zemljama i nepovoljnih vremenskih prilika.
Cijene biljnih ulja blago su porasle, za 0,3 posto, dok je meso pojeftinilo za 1,2, a mliječni proizvodi za 1,1 posto.
Pad cijena putera i sira, uz obilnu ponudu i slabiju potražnju, najviše je uticao na smanjenje indeksa mliječnih proizvoda.
Najveći rast zabilježen je kod šećera. Njegove cijene porasle su za 6,6 posto u odnosu na septembar, odnosno 28,8 posto u odnosu na oktobar prošle godine. Razlog su obilne kiše koje su poremetile žetvu i preradu šećerne trske u glavnoj brazilskoj proizvodnoj regiji, ali i zabrinutost zbog proizvodnje u Indiji, Evropskoj uniji i Tajlandu.
Globalna proizvodnja žitarica i dalje visoka
FAO procjenjuje da bi svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini trebala iznositi 2,999 milijardi tona. Iako je to manje nego rekordne 2025. godine, riječ je o drugom najvećem nivou proizvodnje do sada.
Istovremeno, očekuje se da će svjetska trgovina žitaricama u tržišnoj 2026/27. godini pasti za 3,3 posto, na 507,7 miliona tona.
Najveći razlog je predviđeno smanjenje trgovine pšenicom za 8,6 posto, uz niže isporuke glavnih izvoznika zbog ograničenja u snabdijevanju i logistici.
Svjetske zalihe žitarica trebale bi porasti za 1,8 posto do kraja tržišne sezone 2026/27. godine, prvenstveno zbog većih zaliha pšenice u Rusiji i Ukrajini. Očekuje se da će biti dovoljne za 32,4 posto godišnje svjetske potrošnje.
FAO upozorava i da je u 41 zemlji i teritoriji i dalje potrebna vanjska pomoć u snabdijevanju hranom, od čega se 31 nalazi u Africi.
Sukobi i nesigurnost glavni su uzroci najtežih oblika prehrambene nesigurnosti, dok nepovoljni vremenski uvjeti povezani s fenomenom El Niño dodatno pogoršavaju stanje u pojedinim regijama.
(Faktor)



