Veliki preokret na svjetskom tržištu hrane: Šećer sve skuplji, ostale važne namirnice pojeftinile

Cijene hrane na svjetskom tržištu u oktobru su zabilježile blagi pad, prvenstveno zbog slabije međunarodne potražnje i nižih cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda.

Ipak, šećer je nastavio poskupljivati četvrti mjesec zaredom, a njegova cijena dostigla je najviši nivo od decembra 2024. godine, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO-ov indeks cijena hrane u oktobru je iznosio 133,9 bodova, što je 1,2 posto manje nego u septembru, ali 5,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rekordni nivo iz marta 2022. godine, indeks je niži za 16,4 posto.

U Bosni i Hercegovini proizvodnja žitarica u 2025. godini povećana je na 1,27 miliona tona, u odnosu na 1,21 milion tona godinu ranije. Proizvodnja pšenice dostigla je 296.300 tona, a kukuruza 800.700 tona.

Na svjetskom tržištu cijene žitarica pale su za 4,5 posto u odnosu na septembar.

Pšenica je pojeftinila nakon četiri uzastopna mjeseca rasta, uglavnom zbog slabije potražnje i boljih izgleda za proizvodnju, posebno u Argentini.

Niže su bile i cijene kukuruza, nakon što su u septembru dostigle najviši nivo u posljednje tri godine.

Na njih su uticali žetva u SAD-u i očekivanja veće ponude iz Južne Amerike.

Suprotno tome, cijene riže porasle su za 1,6 posto, dijelom zbog kašnjenja žetve u pojedinim izvoznim zemljama i nepovoljnih vremenskih prilika.

Cijene biljnih ulja blago su porasle, za 0,3 posto, dok je meso pojeftinilo za 1,2, a mliječni proizvodi za 1,1 posto.

Pad cijena putera i sira, uz obilnu ponudu i slabiju potražnju, najviše je uticao na smanjenje indeksa mliječnih proizvoda.

Najveći rast zabilježen je kod šećera. Njegove cijene porasle su za 6,6 posto u odnosu na septembar, odnosno 28,8 posto u odnosu na oktobar prošle godine. Razlog su obilne kiše koje su poremetile žetvu i preradu šećerne trske u glavnoj brazilskoj proizvodnoj regiji, ali i zabrinutost zbog proizvodnje u Indiji, Evropskoj uniji i Tajlandu.

Globalna proizvodnja žitarica i dalje visoka

FAO procjenjuje da bi svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini trebala iznositi 2,999 milijardi tona. Iako je to manje nego rekordne 2025. godine, riječ je o drugom najvećem nivou proizvodnje do sada.

Istovremeno, očekuje se da će svjetska trgovina žitaricama u tržišnoj 2026/27. godini pasti za 3,3 posto, na 507,7 miliona tona.

Najveći razlog je predviđeno smanjenje trgovine pšenicom za 8,6 posto, uz niže isporuke glavnih izvoznika zbog ograničenja u snabdijevanju i logistici.

Svjetske zalihe žitarica trebale bi porasti za 1,8 posto do kraja tržišne sezone 2026/27. godine, prvenstveno zbog većih zaliha pšenice u Rusiji i Ukrajini. Očekuje se da će biti dovoljne za 32,4 posto godišnje svjetske potrošnje.

FAO upozorava i da je u 41 zemlji i teritoriji i dalje potrebna vanjska pomoć u snabdijevanju hranom, od čega se 31 nalazi u Africi.

Sukobi i nesigurnost glavni su uzroci najtežih oblika prehrambene nesigurnosti, dok nepovoljni vremenski uvjeti povezani s fenomenom El Niño dodatno pogoršavaju stanje u pojedinim regijama.

(Faktor)

Vezane objave

Dioničari BH Telecoma odobrili isplatu dividende od 50 miliona KM, članovi Uprave dobijaju nagradu

Dioničari BH Telecoma odobrili isplatu dividende od 50 miliona KM, najveća od 2018. godine. Saznajte više.

Stiže Crni petak: Lažna sniženja i snažan psihološki pritisak na potrošače

Pripazite na lažna sniženja koja se pojavljuju tokom Crnog petka i psihološki pritisak koji donosi shopping.

Prosječna neto plata u BiH u septembru 1.733 KM, najviše zarađuju IT sektor i zdravstvo

Prosječna neto plata u BiH u septembru iznosi 1.733 KM, s IT sektorom i zdravstvom kao najplaćenijim industrijama.

Sindikat traži promjenu izračuna najniže plaće: Oni sa završenim fakultetom bi imali minimalac od više od 1.700 KM…

Sindikat traži promjenu izračuna najniže plaće povezujući je s prosječnom plaćom u FBiH. Saznajte više o ovoj inicijativi.