Dolazak hladnih dana donosi sa sobom više od promrzlih ruku i vunene kape – donosi i dodatne izazove za zdravlje pluća.
Nagle promjene temperature, hladan vjetar, suhi zrak, ali i veća cirkulacija virusa i bakterija čine respiratorni sistem posebno osjetljivim.
Prim. dr. Ružica Zagorčić, specijalista pneumoftiziog, upozorava da hladan zrak, posebno kada se udiše kroz usta, isušuje sluznicu i povećava rizik od upalnih procesa.
“Hladan zrak može iritirati disajne puteve i olakšati ulazak patogena u pluća”, objašnjava dr Zagorčić.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da respiratorne infekcije godišnje uzrokuju više od 3 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta. U BiH, sezonske respiratorne infekcije tokom hladnih mjeseci povećavaju pritisak na zdravstvene ustanove za više od 20%, a najosjetljivije su osobe starije od 65 godina i djeca mlađa od 5 godina.
Prvi signali da pluća traže pažnju
Rani simptomi često uključuju začepljen nos, kihanje, suh kašalj, pa čak i smanjen osjet mirisa. Ponekad se javljaju i blagi bolovi u grlu, osjećaj težine u prsima te pojačan umor.
“Ovi znaci su upozorenje da treba pojačati brigu o respiratornom zdravlju”, ističe dr Zagorčić.
Hladni dani, uz kraće sunčane intervale, smanjuju proizvodnju vitamina D, ključnog za jačanje otpornosti organizma. Jak vjetar dodatno ubrzava gubitak tjelesne topline i opterećuje disajne organe. Također, manjak svježeg voća i povrća u ovom periodu može dovesti do nedostatka važnih vitamina i minerala.
“Vitamin A i C su ključni za jačanje imuniteta. Ako ih nema dovoljno u prehrani, preporučujem suplemente”, dodaje dr Zagorčić. Uz to, dovoljan unos tečnosti, balansirana ishrana i umjerena fizička aktivnost pomažu organizmu da se bolje nosi s infekcijama.
Pušenje, bilo aktivno ili pasivno, dodatno povećava rizik od respiratornih infekcija.
“Najbolje rješenje je prestanak pušenja. Ako to iz nekog razloga nije moguće, edukacija o bezdimnim alternativama koje ne sagorijevaju duhan te ne emituju duhanski dim, može pomoći da naprave odgovorniji izbor i smanje rizik po zdravlje. Ipak, ni ove opcije nisu potpuno bez rizika jer oslobađaju nikotin koji izaziva zavisnost”, upozorava dr. Zagorčić.
Praktične mjere za zdravlje pluća
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih, ali efikasnih mjera:
- Redovno provjetravanje prostorija, uz izbjegavanje direktnog izlaganja jakom vjetru i hladnom zraku.
- Održavanje optimalne vlažnosti zraka u zatvorenom prostoru.
- Pravilna prehrana bogata vitaminima i dovoljan unos tečnosti.
- Usklađivanje dnevnih aktivnosti i ritma sna radi jačanja otpornosti organizma.
- Lagane fizičke aktivnosti i vježbe disanja na svježem zraku, prilagođene mogućnostima pojedinca.
“Osobe s hroničnim respiratornim oboljenjima trebaju dodatnu pažnju i dosljednu primjenu ovih mjera, jer su one dobar korak ka smanjenju rizika akutizacije bolesti”, zaključuje dr. Zagorčić.
Preuzeto sa https://tuzlanski.ba
