U Unsko-sanskom kantonu obrazovni sistem i tržište rada vode tihu, ali ključnu borbu za usklađivanje – između potreba tržišta i želja učenika, između kratkoročnog zapošljavanja i dugoročnog obrazovanja.
Dok sve više osnovaca pokazuje interes za medicinske, tehničke i IT struke, Univerzitet u Bihaću i Ministarstvo obrazovanja nastoje očuvati značaj općeg i gimnazijskog obrazovanja, koje čini osnovu za kasniji akademski i profesionalni razvoj.
Sekretarka Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Albijana Trnavci, navodi da je ove godine osnovno obrazovanje završilo oko 2.100 učenika, a najtraženija zanimanja ostaju dosljedna, dominiraju medicinske škole ali se u posljednjim godinama primjećuje i porast interesa za IT i CNC zanimanja.
– Uvijek je izražen interes za medicinsku struku, ali sve više učenika pokazuje interes i za tehnička zanimanja poput CNC operatera te za usmjerenja u gimnazijama. Uveli smo nove smjerove: jezički, informatički, matematički i sportski, kako u Bihaću, tako i u Cazinu – pojašnjava Trnavci.
Ona naglašava važnost gimnazija kao temelja za razvoj kritičkog mišljenja i demokratskog djelovanja, što, kako navodi, predstavlja suštinu obrazovanja u savremenom društvu.
– Gimnazije nisu samo priprema za fakultet. One pružaju znanja i vještine koje omogućavaju mladima da apstraktno razmišljaju i aktivno učestvuju u društvenim promjenama – ističe Trnavci.
U Unsko-sanskom kantonu trenutno se provodi kurikularna reforma u osnovnim školama, dok se od naredne godine planira njen prelazak i u srednje škole. Pedagoški zavod već mjeri znanja iz ključnih predmeta poput bosanskog jezika i matematike, a intenzivno se provodi i edukacija nastavnika, koja će biti nastavljena i tokom ljetnog raspusta.
– Iako je reforma za sada zvanično uvedena u osnovne škole, nastavnici srednjih škola se paralelno pripremaju kroz obuke. Edukacija je naš prioritet – naglašava Trnavci.
Međutim, i dalje ostaje izazov neujednačen interes učenika za određene struke, posebno kada je riječ o medicinskim školama.
– Medicinske škole su preopterećene velikim brojem prijava, iako bi učenici koji žele studirati medicinu trebali birati gimnaziju, jer im gimnazijsko obrazovanje nudi širu bazu znanja i više mogućnosti, te je kao takvo odlična podloga i za nastavak školovanja na medicinskim fakultetima – ocjenjuje Trnavci.
Poseban primjer dobre prakse, ističe ona, predstavlja općina Sanski Most, gdje su kroz saradnju s privredom, naročito firmom Remus, uspostavljeni savremeni tehnički smjerovi, ali i uspješan model ferijalne prakse.
– Firma Remus u Sanskom Mostu prepoznata je kao primjer uspješne saradnje obrazovanja i tržišta rada. Svi učenici tehničkih smjerova bili su uključeni u praksu, a 49 od 50 učenika ostalo je u radnom odnosu. To je pokazatelj koliko je takav model učinkovit – kaže Trnavci.
U cilju bržeg prilagođavanja nastavnih planova potrebama tržišta, Ministarstvo obrazovanja privodi kraju izradu nacrta novog zakona o srednjem obrazovanju, koji će uskoro biti upućen u skupštinsku proceduru.
– Novi zakon će omogućiti fleksibilniji i brži odgovor obrazovnog sistema na promjene u privredi i tržištu rada. To je korak ka modernijem i učinkovitijem srednjem obrazovanju zaključuje – Trnavci.
(FENA) H. D.
